Polazak deteta u prvi razred u kontekstu standarda kvaliteta škola i vrtića

Polazak deteta u prvi razred u kontekstu standarda kvaliteta škola i vrtića

Proces tranzicije iz predškolske ustanove u osnovnu školu kao elemenat nacionalnog okvira kvaliteta rada ustanova

Šta čini nacionalni okvir kvaliteta rada predškolskih ustanova i škola u Republici Srbiji?

Kada nosioci razvoja sistema obrazovanja žele da opišu šta se podrazumeva pod kvalitetnim radom ustanove, tada se najčešće koriste standardi i pokazatelji kvaliteta, iskazi koji nose opise željene prakse u određenom domenu, oblasti, aspektu rada vrtića/škole. Na ovaj način, po prvi put je, kvalitet rada škola i predškolskih ustanova u Republici Srbiji, opisan 2010. godine, kada su usvojeni standardi i pokazatelji u ključnim oblastima kvaliteta. Nakon sedmogodišnje primene, analize empirijskih podataka i stručne rasprave, izvršena je revizija okvira kvaliteta sa ciljem eksplicitnijeg isticanja zahteva koji se postavljaju pred vrtiće i škole da bi bili prepoznati u okruženju kao uspešne ustanove.

Novi, revidirani zahtevi, doneti 2018. godine, u odnosu na prvobitne, predstavljaju „zonu narednog razvoja“ za ustanove, pre svega u oblastima praćenja napredovanja dece/učenika, profesionalnog razvoja nastavnika/vaspitača, funkcionalnog planiranja rada, razvoja odgovornosti za timski rad, horizontalno učenje profesionalaca i samovrednovanje u funkciji razvoja. Za nivo predškolskog vaspitanja i obrazovanja, u redefinisanju okvira kvaliteta posebno se vodilo računa o ciljevima sistemskog projekta „Godine uzleta“ u okviru koga su donete nove osnove programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kao i o tome da se izbegne svaka vrsta „školarizacije“ predškolske ustanove. Kada su u pitanju osnovne škole, u reviziji okvira kvaliteta uvaženi su ciljevi i ishodi novih programa nastave i učenja koji su usmereni na razvoj ključnih kompetencija za celoživotno učenje. Rezultat svih ovih aktivnosti je što se sada kvalitetna predškolska ustanova opisuje kroz četiri ključne oblasti kvaliteta sa ukupno 15 standarda, a kvalitetna osnovna škola kroz ukupno šest ključnih oblasti kvaliteta sa ukupno 24 standarda. 

Proces tranzicije iz predškolske ustanove u osnovnu školu kao elemenat kvalitetnog rada ustanova

Pitanje tranzicionog perioda iz predškolske ustanove ka osnovnoj školi nalazi se među brojnim pitanjima od značaja za obezbeđivanje kvalitetne podrške svakom detetu. Profesionalci i roditelji percipiraju ga kao jedno od ključnih pitanja koje nužno zahteva sistemsko uređivanje, a razlozi za to su brojni. Zbog toga se pitanju kvaliteta tranzicionog perioda posvetila posebna pažnja pri opisivanju kvaliteta rada i predškolskih ustanova i škola u okviru nacionalnog okvira kvaliteta. Kvalitetno planiran i strukturiran tranzicioni period odlikuje povezanost i umrežavanje svih uključenih strana (sistema i podsistema), o čemu svedoče rezultati brojnih naučnih istraživanja i međunarodnih studija. Izazovi u postojećem diskontinuitetu između porodičnog, predškolskog i školskog okruženja, posledica su četiri oblasti promena: promena u akademskim zahtevima (veća očekivanja), promena socijalnog okruženja (više interakcije sa odraslima), promena roditeljske uloge (manja roditeljska podrška u svakodnevnim aktivnostima) i promena na nivou odnosa dete-odrasli (veća samostalnost deteta). Sve navedene oblasti promena koje imaju direktan uticaj na ukupan razvoj deteta, zahtevale su da se u opisivanju kvalitetne tranzicione prakse jasno istaknu zahtevi i za predškolske ustanove i za škole, pri čemu je akcenat na povezivanju dve ustanove koje pripadaju različitim nivoima sistema, timskom radu i participaciji svih ključnih aktera.

Semantička analiza standarda kvaliteta predškolskih ustanova, pokazuje da postoji eksplicitna veza standarda i dobro osmišljenog i strukturiranog tranzicionog perioda u kome se planiraju i pružaju različiti vidovi podrške detetu i roditeljima. 

  • U prvoj oblasti kvaliteta Vaspitno-obrazovni rad ističu se zahtevi u pogledu stvaranja podsticajne fizičke i socijalne sredine za dete, a posebno se ukazuje na značaj samostalnog rada, rada u malim i velikim grupama, korišćenja različitih materijala, razvoja komunikacije i saradnje između deteta i odraslog. U istoj oblasti se potencira na planiranju i programiranju rada sa decom uz pristup koji je vrlo sličan pristupu koji se očekuje u primeni novih programa nastave i učenja u početnim razredima osnovne škole. 
  • U drugoj oblasti Podrška deci i porodici ističe se značaj ustanove koja je sigurna i bezbedna sredina za dete, ustanove koja uvažava i odgovora na potrebe dece i porodice i ustanove koja sarađuje sa porodicom i lokalnom zajednicom. Tranzicione aktivnosti sa pozitivnim očekivanim ishodima, suštinski su najtešnje povezane sa ovom oblašću, odnosno ovim standardima, jer uključuju i dete i roditelje kao ravnopravne učesnike i predviđaju širok spektar podrške. 
  • Kada je u pitanju treća oblast Profesionalna zajednica učenja, važno je primetiti da se očekuje da postoji učenje ne samo u okviru ustanove, već da je važno da se razvija i podstiče horizontalna profesionalna razmena i aktivizam u široj profesionalnoj zajednici kojoj pripadaju i zaposleni u školama iz okruženja. 
  • Zahtevi za direktore, stručna tela i timove predškolskih ustanova mogu se sagledati u standardima kvaliteta koji pripadaju četvrtoj oblasti Upravljanje i organizacija. Poznato je da tranzicioni period treba da bude u fokusu cele ustanove, a ne samo entuzijastičnih profsionalaca, jer samo sa takvim pristupom možemo govoriti o tranzicionom periodu koji se osmišljen, strukturiran, praćen i unapređen u odnosu na već postignute rezultate.

Standardima kvaliteta rada škola podstiče se razvoj ustanove na osnovu analitičko-istraživačkih podataka i uvažavanja specifičnosti svakog deteta i okruženja, što se može uočiti u svih šest oblasti kvaliteta. 

  • U prvoj oblasti Programiranje, planiranje i izveštavanje potencira se na participaciji roditelja i lokalne zajednice, gde je predškolska ustanova na prvom mestu. 
  • Druga oblast Nastava i učenje nosi zahteve u domenu pristupa učenicima tokom učenja i u domenu praćenja napredovanja, u čemu se umnogome može ugledati na pristup vaspitača u realizaciji aktivnosti u grupi. Iako osnovna škola ostvaruje propisane programe obrazovanja, očekuje se više fleksibilnosti u izboru načina rada i materijala, formativnom praćenju, individualizovanom pristupu u izboru aktivnosti, sadržaja, vremena, oblika rada, o čemu se mnogo može naučiti od vaspitača.
  • Pošto je u trećoj oblasti Obrazovna postignuća učenika fokus na kontinuiranom doprinosu boljim obrazovnim postignućima učenika, mišljenje je da kvalitetne tranzicione aktivnosti značajno mogu pomoći da se obezbedi očekivani kontinuitet doprinosa akademskom napredovanju, pri čemu je polazište u analizi ukupnih obrazovnih postignuća u užem i širem smislu, koje dete donosi iz vrtića. 
  • Tranzicioni period koji zajedno ostvaruju vrtić i škola najvidljiviji je u četvrtoj i petoj oblasti Podrška učenicima i Etos. Pošto se u ovom periodu pružaju različiti vidovi podrške deci, a podrška pri prelasku u osnovnu školu nije moguća bez saradnje, jasno je da su svi standardi kvaliteta u dve navedene oblasti najbliže principima na osnovu kojih se planira i sprovodi tranzicioni period. Iako postoji mišljenje da je etos ustanove kompleksan za procenu, vrlo se lako mogu prepoznati vrtići i škole u koje deca rado dolaze, a od vaspitača i učitelja se očekuje da pomognu deci da zavole školu i da se lakše odvoje od vrtića. To se najlakše može postići ako se deci omogući da učestvuju u zajedničkim aktivnostima vrtića i škole, ali i da posmatraju vaspitače i učitelje na istom zadatku.  
  • Konačno, i šesta oblast Organizacija rada škole, upravljanje ljudskim i materijalnim resursima, kao i na nivou predškolskih ustanova, ističe značaj timskog rada, praćenja realizacije aktivnosti i profesionalne razmene u ustanovi i u široj profesionalnoj zajednici i korišćenje zajedničkih resursa.

Prethodni prikaz aktuelnog nacionalnog okvira kvaliteta rada predškolskih ustanova i škola, pokazuje da postoji pogodno tlo da unapređivanje tranzicione prakse vrtića i škola na dva nivoa – nivo prakse u ustanovi i nivo zajedničke prakse ustanova. Međutim, prema rezultatima brojnih istraživanja, ne možemo biti sigurni u to da je većina predškolskih ustanova i škola u Republici Srbiji uspela da, u postavljenim zahtevima kvaliteta, prepozna i značaj dobro organizovanog tranzicionog procesa, tako da ovom pitanju treba posvetiti potrebnu pažnju.

Postojeći sistemski zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje primenu istog okvira kvaliteta u samovrednovanju i spoljašnjem vrednovanju, što znači da kvalitet tranzicionog perioda može biti predmet samovrednovanja u svakoj ustanovi koja procenjuje da ovaj aspekt rada zahteva njihovu profesionalnu pažnju. Kada je u pitanju spoljašnje vrednovanje rada ustanova, poznato je da nezavisni evaluatori koriste različite tehnike i instrumente za procenu, kojima su obuhvaćena i pitanja kvaliteta tranzicije.  U celini gledano, nacionalni okvir kvaliteta, zasnovan na postojećoj solidnoj zakonskoj i podzakonskoj osnovi za sistemsko uređivanje procesa tranzicije, može biti koristan razvojni instrument za zajedničko delovanje vrtića i škola u pravcu osiguranja kvaliteta prelaska deteta iz predškolske ustanove u osnovnu školu.

Autorka teksta: 

Jasmina Đelić, pedagoginja

Tekst je deo kampanje javnog zagovaranja o neophodnosti uvođenja procesa tranzicije u predškolske ustanove i osnovne škole. Nacionalna asocijacija roditelja i nastavnika Srbije, koju čine lokalni gradski klubovi otpočela je prošle godine kampanju javnog zagovaranja za olakšavanje procesa tranzicije, odnosno prelaska dece iz predškolske ustanove u prvi razred, radi stvaranja podsticajnog okruženja za svu decu i uslova za inkluzivno obrazovanje. Pospešivanje saradnje predškolskih ustanova i škola vršeno je testiranjem različitih modela tranzicije prilagođenim lokalnom kontekstu u 10 gradova i predlaganjem inovativnih rešenja za uspešnu saradnju zaposlenih u vrtićima i školama i roditelja. Ukoliko i vi želite da sprovedete proces tranzicije u vrtiću ili školi, pišite nam na narnsoffice@gmail.com i dobićete podršku naših gradskih klubova. Uključite se u kampanju koristeći heštegove #IzVrtićaUškolu#NARNSobrazovanje.