PISA u Srbiji: rezultati za 2009. i 2012. godinu

PISA u Srbiji: rezultati za 2009. i 2012. godinu

Izdavači: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i Centar za primenjenu psihologiju
Autori: Dragica Pavlović Babić i Aleksandar Baucal 

Obe ove publikacije sadrže primere zadataka korišćenih u glavnim istraživanjima 2009. i 2012. godine, detaljne opise nivoa postignuća učenika i razmatranje nekih bitnih karakteristika obrazovnog sistema u svetlu dobijenih rezultata.

Zahvaljujući kontinuiranom učešću naše zemlje, izveštaji sadrže i komparativne podatke koji pokazuju kretanja naših postignuća od jednog do drugog istraživačkog turnusa.

Rezultati istraživanja

Među dobijenim podacima posebno je upačatljiv onaj da su naši učenici zabeležili veliki skok u postignućima u čitalačkoj pismenosti na testiranju 2009. Taj skok je bio jedan od najvećih ikad zabeleženih u praćenju PISA postignuća i iznosio je 41 poen.

Ipak, s obzirom na veoma niske početne rezultate ostvarene 2003. i 2006, kada je više od polovine naših učenika pokazalo nedostatak funkcionalne pismenosti, nismo uspeli  da se vinemo u blizinu PISA proseka, a kamoli da ga premašimo. Podsetimo se da se radi o reprezentativnom uzorku i da dobijeni podatak znači da polovina naših petnaestogodišnjaka praktično nije u stanju da razume jednostavni pisani tekst! U pogledu čitalačke pismenosti naši susedi u regionu, Hrvatska i Slovenija, beleže bolje, dok Crna gora, Bugarska i Rumunija beleže rezultate lošije od naših. Ove poslednje dve zemlje su 2009. takođe znatno popravile svoja postignuća, prva za 27, a druga za 28 poena.

Koliko je značajno zaostajanje koje beležimo kod svojih učenika pokazuje sledeće poređenje: s obzirom da je broj naših učenika koji postižu visoke nivoe postignuća u oblasti čitalačke pismenosti manji od 1%, a da je u većini evropskih zemalja između 5 i 10%. Drugim rečima, ako zamislimo školu sa 1000 učenika, u evropskim zemljama u njoj će biti između 50 i 100 učenika sa najvišim nivoom čitalačke pismenosti, dok bi ih u Srbiji bilo svega 8 (navedeno prema PISA 2009, str. 44). Sva ova razmatranja postaju još značajnija kad se ima u vidu da je čitalačka pismenost temelj na kome počivaju i svi drugi oblici pismenosti. Imajući to na umu, možemo da razmišljamo i o tome da se u našim školama učenici nedovoljno osposobljavaju da uče, da ne razvijaju kapacitet za napredovanje i usavršavanje svojih znanja, čime se dovodi u pitanje jedna od glavnih kompetencija potrebnih za uspešan i ispunjen život i rad u savremenom svetu i svetu budućnosti.

Što se tiče matematičke pismenosti,  učenici iz Srbije za prosekom OECD zaostaju oko 50 poena. Ovaj broj poena odgovara efektu od nešto više od jedne godine školovanja u zemljama OECD-a. Dakle, da bi stigli tamo gde se njihovi vršnjaci u zemljama OECD već nalaze, našim učenicima je potrebna još jedna cela godina školovanja, pa i nešto više. Kad razmišljaju o kvalitetu našeg obrazovanja, i nastavnici, i roditelji i učenici bi trebalo da, svako iz svog ugla ozbiljno razmisli o posledicama ovakvog stanja. O prosvetnim vlastima da i ne govorimo.

Podaci dobijeni u PISA 2012. ne razlikuju se značajno od onih iz 2009. Ali se zato u publikaciji Podrži me, inspiriši me modeli pismenosti razmatraju sa stanovišta učenja u 21. veku, što je snažno preporučuje u kontekstu ovog sajta i organizacije i pokazuje u kojoj meri su održive i primenjive ideje i koncepti kojima se rukovodi ovaj istraživački program.

U obema publikacijama nalaze se i značajna razmatranja pravednosti obrazovanja, posebno u rodnoj komparaciji i u perspektivi socijalnog i ekonomskog položaja porodice.

Preuzmite publikaciju PISA 2009 u Srbiji: prvi rezultati – Nauči me da mislim, nauči me da učim (pdf, 1,7 MB)

Preuzmite publikaciju PISA 2012 u Srbiji: prvi rezultati – Podrži me, inspiriši me (pdf, 4,3 MB)