Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koji se može naći na sajtu www.mpn.gov.rs [pdf, 0,8 MB], je zakon čije odredbe regulišu najveći deo sistema obrazovanja i vaspitanja u našoj zemlji. U njemu je izneto kako je organizovano i kako treba da funkcioniše predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje u Srbiji. Jedino na šta se ovaj zakon ne odnosi je oblast visokog obrazovanja. Kako mu i samo ime kaže, ovaj zakon sadrži glavne odrednice celokupnog preduniverzitetskog obrazovanja, a preciznija regulacija svakog od segmenata – predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja – izneta je u posebnim zakonima.

Kao zakon sa najvećim zahvatom u sistem, Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja prati ceo niz pravilnika. Ni jedan drugi zakon nije tako opširno razrađen kroz pravilnike. U ovom trenutku, primenu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja prati preko 20 pravilnika. Kompletnu listu pravilnika, kao i integralni tekst svakog od njih, možete naći na adresi www.mpn.gov.rs/dokumenta-i-propisi/zakonski-okvir/. Neki pravilnici se mogu naći i na sajtu Zavoda za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja.

Pravilnici se odnose na različite aspekte funkcionisanja obrazovnog sistema, od izbora direktora do nastavnih planova i programa. Nisu svi pravilnici jednako zanimljivi za laičku publiku, ali mnogi su neposredno vezani za svakodnevni život i rad u vrtiću i školi. Među ove prve bi se možda mogli ubrojati pravilnici kakav je npr. Pravilnik o polaganju stručnog ispita za sekretara ustanove obrazovanja i vaspitanja. Među ovim drugima ih je daleko više, a nekim najvažnijim po nekoliko ključnih informacija sledi u nastavku teksta.

Pravilnik o opštim standardima postignuća za kraj opšteg srednjeg obrazovanja i srednjeg stručnog obrazovanja u delu opšteobrazovnih predmeta (koji se mogu naći na navedenom sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja), kao i Obrazovni standardi za kraj prvog ciklusa obaveznog obrazovanja i vaspitanja i Obrazovni standardi za kraj obaveznog obrazovanja (koji se mogu naći na web stranici Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja su među najvažnijim pravilnicima, podjednako značajnim za učenike i roditelje, kao i za škole i nastavnike. U ovim pravilnicima je jasno definisano šta se očekuje da učenik ume i zna na kraju svakog obrazovnog nivoa na koji se standardi odnose (kraj prvog ciklusa osnovnog i kraj osnovnog, kao i kraj srednjeg obrazovanja i vaspitanja). Nije ni potrebno ni moguće prepričavati šta se od učenika očekuje u kom predmetu i u kojoj oblasti, ali je važno reći da je poznavanje ovih pravilnika za roditelje i učenike veoma korisno. Zahvaljujući tome oni mogu da znaju ka čemu je usmeren školski rad i učenje, šta učenik treba da zna i dokle je u svojim znanjima stigao. Za nastavnike i škole pak, poznavanje ovih pravilnika, i to do tančina, jedna je od najvažnijih profesionalnih obaveza. Sav nastavni rad je obavezno organizovati i usmeravati tako da što veći broj učenika dostigne što veći broj standarda. Neki standardi su i definisani za najveći broj učenika tj. očekuje se da ih dostigne preko 80% njih. Neki drugi standardi su predviđeni za nešto manji broj učenika, a jedan broj standarda se očekuje samo od nekih učenika. Na ovaj način se svakom učeniku i svakom roditelju pruža mogućnost uvida u to gde se učenik nalazi i šta treba da zna da bi stigao tamo gde želi. 

Postojanje i primena standarda postignuća omogućavaju znatno precizniju i objektivniju procenu rezultata rada i napredovanje učenika.

Jedan broj pravilnika se odnosi na zahteve u vezi sa stručnim usavršavanjem nastavnika. Glavna ideja koja rukovodi propisana očekivanja od nastavnika je da se nastavnički posao stalno uči i usavršava i da nastavnička profesija ne dopušta beskrajno recikliranje davno stečenih znanja. 

Jedan broj pravilnika propisuje nivo stručne spreme i obrazovanja nastavnika potreban da bi uopšte mogli da obavljaju nastavnički posao i da uđu u nastavničku profesiju. 

Jedan od pravilnika kojima se nastoji osigurati što viši nivo profesionalnosti zaposlenih u obrazovanju je i Pravilnik o standardima kompetencija direktora. Kroz ove standarde direktor je obavezan da deluje tako da se u ustanovi: stalno razvija kultura vaspitno obrazovnog rada, da su stvoreni zdravi i bezbedni uslovi za učenje i razvoj deteta, da je osiguran kvalitetan vaspitno obrazovni proces, da je u tom procesu osiguran inkluzivni pristup i sl. 

I za nastavnike su definisane profesionalne kompetencije Pravilnikom o standardima kompetencija za profesiju nastavnika i njihovog profesionalnog razvoja. Kompetencije nastavnika su definisane tako da se odnose na sledeće glavne obasti profesionalnog rada: kompetencije za nastavnu oblast, predmet i metodiku nastave; kompetencije za podučavanje i učenje; kompetencije za podršku razvoju ličnosti učenika i kompetencije za komunikaciju i saradnju. Poznavanje ovog pravilnika je nastavnicima, naravno, nužno i neophodno. Ali može biti od velike koristi i učenicima i roditeljima, jer vrlo jasno kazuje i šta i kako je nastavnik, kao profesionalac, dužan da radi. Svoja očekivanja i učenici i roditelji mogu da primere ovim standardima i da na taj način svedu na minimum eventualne nesporazume, pa i sukobe u školi, u svakodnevnom radu i učenju.

Pravilnik o ocenjivanju učenika u osnovnom obrazovanju i vaspitanju je verovatno jedan od onih koji najviše zanimaju učenike i roditelje. Ovaj pravilnik reguliše način, postupak i kriterijume za ocenjivanje uspeha učenika u nastavnim predmetima i vladanju. Među značajnim novinama koje donosi u duhu naprednih rešenja u Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, ovaj pravilnih predviđa ne samo sumativno, nego i formativno ocenjivanje. Ovaj prvi oblik ocenjivanja je ono što nam je svima poznato: nastavnik pita, učenik odgovara (ili rešava test, radi kontrolni zadatak ili pismeni ispit), nastavnik proceni tačnost urađenog i učeniku da neku od ocena na skali od 1 do 5. Druga pomenuta vrsta ocenjivanja je znatno složenija i manje je korišćena u našim školama, te u neku ruku predstavlja novinu i za nastavnike, a ne samo roditelje i učenike. U ovoj vrsti ocenjivanja od nastavnika se traži da procenjiue ne samo tačnost ili netačnost odgovora, već način na koji učenik uči, njegove jake i slabe strane, motivaciju učenika za rad i da u radu sa učenikom više radi na podršci učeniku, i to onakvoj kakva je učeniku potrebna, nego na brojčanom ocenjivanju učenikove reprodukcije predmetnih sadržaja i informacija. Jedna od velikih novina je i obaveza nastavnika da, na početku godine, proveri znanje učenika, kako bi u daljem radu mogao da se nadovezuje na ono što učenici znaju i da uzme u obzir šta ne znaju. Prema ovom pravilniku, roditelji imaju pravo na uvid u pisani rad učenika i puno obrazloženje ocene koju je učenik dobio. Ovaj pravilnik daje pravo učeniku da poništi ocenu koju je dobio na pisanoj proveri, kao i ponovljenu proveru ako ima više nedovoljnih nego prolaznih ocena.

Pravilnik o bližim uslovima za utvrđivanje prioriteta za upis dece u predškolsku ustanovu, jedan od najkraćih u plejadi pravilnika koji prate ovaj zakon, definisani su kriterijumi prema kojima se određuju prioriteti za upis. Ovo pravo pripada deci iz osetljivih društvenih grupa (a to su deca žrtve nasilja u porodici, deca iz porodica koje koriste neki oblik socijalne zaštite, deca bez roditeljskog staranja, deca samohranih roditelja, deca koja potiču iz socijalno nestimulativnih sredina, bolesna ili deca sa smetnjama u razvoju, deca teško obolelih roditelja, deca ratnih ili vojnih invalida ili raseljenih ili prognanih lica, deca koja za prijem predlaže centar za socijani rad, deca kojima je iz raznih okolnosti ugroženo zdravlje, bezbednost i razvoj), deca zaposlenih roditelja ili redovnih studenata, trećerođena deca i sva deca rođena posle njih, deca koja imaju brata ili sestru u istom vrtiću.

Pravilnik o standardima uslova za ostvarivanje posebnih programa u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja dopunjava ne samo Zakon o osnovama sistema, već i Zakon o predškolskom obrazovanju i vaspitanju. Cilj ovog pravilnika je, između ostalog, da osigura raznovrsnost ponude programa, obika rada i usluga i stvaranje približno jednakih uslova i mogućnosti za dostupnost različitih oblika programa bez diskriminacije i izdvajanja bilo koga, po bilo kom osnovu, jačanje saradnje i građenje odnosa sa porodicom i lokalnom sredinom, jačanje podrške porodici u njenoj vaspitnoj funkciji itd.

Pravilnik o vrednovanju kvaliteta rada ustanove potanko određuje sve ključne aspekte vrednovanja kvaliteta, od vrsta vrednovanja, preko nosilaca, planiranja i načina vršenja vrednovanja, do izveštaja i načina korišćenja rezultata vrednovanja. Detaljno su razrađeni svi glavni elementi samovrednovanja i spoljašnjeg vrednovanja. Za roditelje je poznavanje nekih odredbi ovog pravilnika važno zato što ih upućuje na ulogu koju mogu imati u tom procesu. 

Prirodna dopuna prethodnom je Pravilnik o standardima kvaliteta rada ustanove. U ovom pravilniku se nalaze sve ključne oblasti prema kojima se procenjuje kvalitet ustanove: (1) školski program i godišnji plan rada škole, (2) nastava i učenje, (3) obrazovna postignuća učenika, (4) podrška učenicima, (5) etos škole, (6) organizacija rada škole i rukovođenje, (7) resursi. Za svaku oblast definisan je čitav niz pokazatelja prema kojima se procenjuje kvalitet rada ustanove u svakoj od njih. 

Ovim pravilnikom su propisani i standardi kvaliteta rada predškolske ustanove. Oblasti u kojima se procenjuje kvalitet rada predškolske ustanove se unekoliko razlikuju od onih koje se koriste za školu. Prva oblast za ovaj tip ustanove je predškolski program, godišnji plan rada i razvojni plan, zatim vaspitno obrazovni rad, potom oblast dečijeg razvoja i napredovanja, pa podrška deci i porodici, organizacija rada i rukovođenje i, najzad, resursi (ove dve poslednje oblasti su iste kao za školu). I za predškolsku ustanovu su definisani brojni pokazatelji za svaku od navedenih oblasti.

Iz korpusa pravilnika koji su bliže povezani sa osiguranjem kvaliteta ne može da bude izostavljen Pravilnik o programu završnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, kao ni pravilnik o izmenama i dopunama ovog pravilnika, objavljen 2014. godine. U ovom drugom se nalazi lista standarda čija se ostvarenost proverava kombinovanim testom, koji je svojevremeno izazvao prilično uznemirenje među roditeljima i učenicima. Poznavanje sadržaja ovog pravilnika je od očevidne koristi i za roditelje i za učenike. Verovatno je za svakog roditelja i učenika najvažniji onaj deo pravilnika u kome su dati primeri zadataka na završnom ispitu koji su povezani sa standardima postignuća učenika.

Jednim brojem pravilnika dopunjavaju se zakonske odredbe o dodatnoj podršci u obrazovnom procesu. Jedan od takvih je i Pravilnik o bližim uputstvima za određivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje, u kome je preciziran ceo proces ostvarivanja prava, izrade, primene i procene kvaliteta IOP. Poznavanje određenja koja sadrži ovaj pravilnik je očigledno veoma značajno za roditelje dece kojoj je potrebna dodatna podrška, ali korist mogu imati i drugi, posebno u atmosferi straha da će prisustvo učenika koji rade po IOP-u smanjiti ukupan nivo kvaliteta rada u učionici i time ugroziti interese ostalih učenika i njihovih roditelja. Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci je više puta pominjan na ovom sajtu, a njegova suština je u tome da bliže utvrdi uslove za procenu potrebe za pružanjem ove podrške, kao i da identifikuje ključne aktere u tom procesu i njihova zaduženja. Ovde je posebno važno dobro poznavati sastav i način rada interresorne komisije, ali isto tako i prava i obaveze koje u ovom pogledu imaju roditelji.

Jedan broj pravilnika se bavi različitim pitanjima predupređivanja i zaštite od nasilja. U tom pogledu je posebno važan Pravilnik o Protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje. Pravilnik definiše šta je nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, a zatim vrlo detaljno govori o pravima, dužnostima i obavezama u prevenciji i detaljno definiše redosled radnji i poteza. Dobro poznavanje ovog pravilnika je potrebno svima, bilo u svrhu zaštite, bilo u svrhu prepoznavanja nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, koji mogu da imaju različite oblike i izvore, ali uvek veoma loše posledice, pre svega po dete i učenika. 

Ranije ove godine se pojavio i Pravilnik o bližim kriterijumiuma za prepoznavanje diskriminacije od strane zaposlenog, deteta ili trećeg lica u ustanovi obrazovanja i vaspitanja, koji je objavljen uz tumačenje i zbog toga ovde neće biti posebno opisivan. Pravilnik se može pronaći na ovom sajtu, a za sada još i na sajtu Društva psihologa, www.dps.org.rs.

Ceo niz pravilnika se odnosi na nastavni plan i program u osnovnom obrazovanju, uključujući i osnovno muzičko i baletsko obrazovanje u odgovarajućim muzičkim i baletskim školama. U ovim pravilnicima roditelji mogu da vide neke naznake modernizacije i osavremenjivanja obrazovnog procesa i obrazovnog rada, ali ima razloga da se očekuje da nastavni programi u skoroj budućnosti budu značajno drugačiji od onih kakve naš sistem ima već decenijama unazad.