O istraživanjima kvaliteta obrazovanja

O istraživanjima kvaliteta obrazovanja

O kvalitetu obrazovanja se sve manje zaključuje na osnovu utisaka, ličnih stavova i uverenja, a sve više na osnovu objektivnih pokazatelja do kojih se dolazi istraživanjima i analizom rezultata istraživanja. Najkorisniji i najpouzdaniji su nalazi koji nisu parcijalni i izolovani, a do takvih se dolazi istraživanjima koja se sprovode na nacionalnom nivou i učešćem u međunarodnim istraživanjima.

Važnost dobijanja pouzdanih i valjanih podataka o kvalitetu obrazovanja je jedna strana medalje. Druga je kako se dobijeni podaci i informacije koriste. Način na koji se to čini, publicitet koji dobijaju, karakter i nivo stručne i šire društvene rasprave o njima, u najvećoj meri govore o tome kako se jedno društvo i država odnose prema obrazovanju i koliki mu značaj pridaju.

Istraživanja i poređenja kvaliteta obrazovanja u različitim zemljama (međunarodna istraživanja) su, do relativno skoro, bila veoma retka a, kako je izgledalo, praktično skoro i nemoguća. Glavni razlog tome što među zemljama postoje velike razlike u tome kako je organizovan i kako funkcioniše obrazovni sistem. Tradicija u svakoj zemlji na različit način oblikuje neke od najbitnijih karakteristika obrazovanja i obrazovnog sistema.

Za ovu stranicu smo odabrali nekoliko tipova istraživanja koja dobro ilustruju i savremeni pristup kad se radi o istraživanjima obrazovanja, već i korist koju od rezultata tih istraživanja može imati ceo nacionalni obrazovni sistem, počev od pojedinačnih nastavnika i škola, pa do stručnih institucija i onih koji rukovode obrazovanjem, kreiraju i sprovode obrazovnu politiku i donose druge važne odluke u ovoj oblasti.

Programme for International Student Assessment – PISA

Kad se na obrazovanje pretežno gleda iz ugla šta se u školi uči tj. kakvi su obrazovni programi, razlike među sistemima izgledaju velike, a sličnosti male i beznačajne, kao i rezultati eventualnih poređenja. Ali, ako se pogled baci iz drugog ugla, kao npr. šta učenici na određenom uzrastu umeju zahvaljujući onome što su naučili tj. da li, kako, koliko i kada koriste stečeno znanje, otvara se prostor za drugačija poređenja. Ona mogu da pokažu za šta i u kojoj meri obrazovanje osposobljava učenike. Upravo je to, u glavnim crtama, osnova na kojoj počiva istraživački serijal PISA (Programme for International Student Assessment, kod nas se najčešće prevodi kao projekat ili program za merenje postignuća učenika).

Ovaj istraživački program je započet 2000. godine kada su po prvi put ispitana postignuća učenika iz četrdesetak zemalja iz celog sveta i svih kontinenata, osim Afrike. Prvobitno su bila planirana tri istraživačka ciklusa u razmacima od po tri godine. To bi značilo da se projekat završava 2009. Međutim, podaci koje je PISA pružala pokazali su se korisni i značajni sa raznih stanovišta i OECD, organizacija u kojoj je osmišljen istraživački pristup i koja je komandni centar celog projekta, nastavila sa istraživanjem i u 2012. i 2015. godini, i za sada nema planove da ga obustavi.

Srbija se u ovaj istraživački program uključila 2003. i potom učestvovala u još tri uzastopna istraživačka turnusa (2006, 2009. i 2012). Propustili smo učešće 2015. ali se u krugovima koji o tome odlučuju čuje da će naše učešće biti obnovljeno u istraživanju koje sledi 2018. Glavni partner Ministarstvu prosvete u realizaciji PISA istraživanja je Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Publikacije u kojima su sumirani rezultati istraživanja u godinama kad je u njemu učestvovala i naša zemlja, kao i sve druge informacije važne za razumevanje prirode i značaja ovog istraživanja i njegovih rezultata nalaze se na www.pisaserbia.org. Neke od tih publikacija mogu se videti i na ovom sajtu.

U načelu se može reći da su rezultati koje su postigli naši učenici bili razočaravajući i da nisu ispunili očekivanja, još manje uverenja koja je o kvalitetu naše škole imao veliki deo našeg stanovništva. Postignuti rezultati ni objektivno nisu dobri, ako se ima na umu da su, po pravilu, ispod proseka. Istini za volju, između istraživačkih turnusa su zabeležena i neka značajna poboljšanja, ali za sada nedovoljna da značajnije promene naš položaj u ovoj takmičarskoj ligi.

Druga dva značajna međunarodna istraživanja u koje se, u nekim istraživačkim periodima uključivala i Srbija su TIMSS i TALIS.

Trends in International Mathematics and Science Study – TIMSS

Dok su u fokusu PISA istraživanja petnaestogodišnjaci, bez obzira da li su još uvek u osnovnoj ili su već u srednjoj školi, TIMMS (Trends in International Mathematics and Science Study) je usmeren na učenike četvrtog i osmog razreda osnovne škole i interesuje se za njihova postignuća iz matematike i prirodnih nauka. Dakle, osnovna razlika između PISA i TIMSS-a je u tome što se TIMSS zanima šta su, iz matamatike i prirodnih nauka naučili učenici četvrtog, odnosno osmog razreda, dok se PISA zanima za to šta su od onoga što su naučili i znaju, učenici u stanju da iskoriste i upotrebe

Svaka zemlja koja učestvuje u TIMSS-u može da odluči da li će istraživanjem da obuhvati učenike oba ova razreda ili samo jednog od njih. Kako god da odluči, uzorak učenika koji se testira mora da bude reprezentativan. To znači da bi se rezultati koje pokazuju ispitani učenici dobili i da su ispitani svi učenici koji idu u četvrti, odnosno u osmi razred. Isto ovo pravilo reprezentativnosti važi i za uzorak učenika, petnaestogodišnjaka, koji su ispitanici u PISA istraživanju. Drugim rečima, isti rezultati bi bili dobijeni i da su ispitani svi petnaestogodišnjaci koji idu u školu u zemlji u kojoj je istraživanje sprovedeno. Za razliku od PISA testiranja, TIMSS se, počev od 1995. obavlja svake četvrte godine. 

TIMSS je jedan od projekata Međunarodnog udruženja za evaluaciju obrazovnih postignuća (International Association for the Evaluation of Education Achievement – IEA) koje u svakoj zemlji učesnici ima svoje partnerske organizacije. Realizacija istraživanja u okviru programa TIMSS je u Srbiji poverena Insitutu za pedagoška istraživanja. Na sajtu ove institucije www.ipisr.org.rs/timss/publikacije mogu se pronaći sva relevanta dokumenta u vezi sa ovim velikim međunarodnim istraživačkim projektom, učešćem naše zemlje u njemu i rezultatima koje su postigli naši učenici.

Isto kao i u PISA testiranju, Srbija u TIMSS-u učestvuje od 2003. godine. U istraživačke cikluse 2003. i 2007. godine bili su uključeni učenici osmog, a 2011. učenici četvrtog razreda.

Ukupno gledano, rezultati naših učenika na TIMSS-u su ohrabrujući kada uzorak čine učenici četvrtog razreda, jer su njihova postignuća iznad međunarodnog proseka za taj uzrast, dok bi morali značajno da se poboljšaju kad je reč o učenicima osmog razreda. Vidljivo opadanje nivoa postignuća naših učenika sa uzrastom je veoma važna i upozoravajuća informacija za sve koji učestvuju u obrazovnom procesu i upravljaju obrazovnim sistemom.

Teaching and Learning International Survey – TALIS

Najzad, TALIS (Teaching and Learning International Survey), još jedno istraživačko čedo organizacije OECD, koje istražuje kako država priprema nastavnike za sve veće zahteve i izazove savremene škole i sve veću profesionalnu odgovornost koju u savremenom obrazovanju nose škola i nastavnici. 

TALIS je planiran na bazi petogodišnjih ciklusa, koji su započeli 2008. godine, kada su učestvovale 24 zemlje. Taj broj je 2012-13. povećan na 34, dok se novo povećanje očekuje 2018. kada sledi novi istraživački ciklus. Informacije i bliža objašnjenja, kao i publikacije mogu se naći na www.oecd.org/edu/school/talis.htm.

Istraživačku ekipu TALIS-a u Srbiji predvodi Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu koji priprema nacionalni izveštaj u prvom učešću Srbije u ovom istraživačkom programu obavljenom 2013. Ostale trenutno dostupne informacije o ovom projektu mogu se dobiti i na www.talissrbija.org. Kratak prikaz TALIS-a kao istraživačkog programa i opis najvažnijih podataka dobijenih od naših nastavnika koji su bili uključeni u uzorak može se naći i na ovom sajtu.

Ostala istraživanja 

Glavni nosilac istraživanja obrazovanja na nacionalnom nivou u našoj zemlji je Zavod za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja u Beogradu. Na stranici ove institucije www.ceo.edu.rs mogu se naći opisi i rezultati brojnih istraživanja koja uključuju završne ispite, standarde učeničkih postignuća i spoljašnje vrednovanje kvaliteta škola, kao i niza drugih istraživanja manjeg obima, kojima je zajednički cilj da pruže što pouzdaniju osnovu za unapređivanje kvaliteta obrazovanja u Srbiji.

Veoma korisne informacije o istraživanjima kvaliteta obrazovanja mogu se naći i na sajtu nedavno formiranog Društva istraživača u obrazovanju u Srbiji www.dios.edu.rs/izvestaji-i-publikacije koje predstavlja prvu asocijaciju istraživača u ovoj važnoj istraživačkoj oblasti.

Za one koji su zainteresovani da dublje zađu u logiku i detaljnije se informišu o dinamici razvoja savremenih obrazovnih pristupa i koncepata, a posebno istraživačkih i analitičkih poduhvata na širokom međunarodnom planu, veoma koristan izvor je sajt Organizacije za međunarodnu ekonomsku saradnju i razvoj (OECD): www.oecd.org/edu. Na ovom sajtu se, osim već pomenutih, mogu naći i publikacije sa raznovrsnim rezultatima i analizama različitih elemenata obrazovne politike i u zemljama koje su članice ove organizacije i u drugim zemljama koje predstavljaju korisne i poučne primere ili učestvuju u međunarodnim istraživanjima efekata obrazovanja i pregledima stanja u obrazovanju.